Suša ne posustaje, a voda nestaje: Kakva je situacija sa sustavima za navodnjavanje?

Klimatske promjene, sve češće suše i dugotrajni toplinski valovi posljednjih godina postali su svakodnevica hrvatske poljoprivrede. Dok visoke temperature iscrpljuju usjeve, proizvođači sve više ovise o navodnjavanju kako bi sačuvali prinose.

No, pitanje je imaju li svi dovoljno vode i jesu li postojeći sustavi spremni za sve ekstremnije vremenske uvjete.

Razgovarali smo s poljoprivrednicima iz Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije te s Hrvatskim vodama kako bismo doznali kakva je trenutačna situacija na terenu.

U Dravi još ima dovoljno vode

Prema riječima Siniše Hrgovića iz Vaške, vlasnika OPG-a Hrgović, zasad nema problema s opskrbom vodom za navodnjavanje, unatoč izrazito niskom vodostaju Drave.

"Koliko ja znam, problema s vodom za sada nema. Drava jest niska, ali javni sustavi navodnjavanja u Virovitičko-podravskoj županiji funkcioniraju normalno i nije zabilježen problem s opskrbom. Ona ide svojim tijekom i proizvođači ih ovih dana intenzivno koriste zbog novih najavljenih toplinskih udara", kaže Hrgović.

Nad Hrvatskom se stvara toplinska kupola, doći će do rušenja temperaturnih rekorda

Dodaje kako je glavni izvor vode za javne sustave upravo Drava.

"Mi koristimo vodu iz javnog sustava koji se napaja iz Drave. To vrijedi za većinu njih u našoj županiji. Oni koji nisu priključeni uglavnom imaju vlastite dubinske bunare ili akumulacije koje pune podzemnim vodama", objašnjava.

Iako je rijeka na rekordno niskim razinama, za sada to ne utječe na mogućnost navodnjavanja. Međutim, situacija bi se, upozorava, mogla brzo promijeniti ako se sušno razdoblje nastavi.

Posve drukčiju sliku donosi Stjepan Zorić iz Erduta, jedan od pionira navodnjavanja u Hrvatskoj i prvi poljoprivrednik koji je uveo takav sustav na svom gospodarstvu.

Kod njega je sezona navodnjavanja završena jer su kulture koje uzgaja završile najkritičnije faze razvoja, no upravo je ovog ljeta svjedočio ozbiljnim problemima s nedostatkom vode.

Na niskim razinama i podzemne vode

"Vodostaj Dunava ove je godine izuzetno nizak, a presušio je čak i naš Dunavac iz kojeg crpimo vodu. To se dogodilo u razdoblju kada nam više nije bila potrebna, ali da je trebalo, to jednostavno ne bi bilo moguće". kaže Zorić.

Problem, dodaje, nije samo u površinskim vodama. "I podzemne su na vrlo niskim razinama. Voćari koji imaju vlastite bušene bunare također imaju problema jer je razina podzemnih voda značajno pala", upozorava.

Na svom gospodarstvu ove je godine navodnjavao ekološki suncokret. Ističe kako ta kultura ne zahtijeva velike količine vode, ali je dovoljno vlage presudno u ključnim fazama razvoja.

"Suncokret nije zahtjevna kultura. Dovoljno je jedno ili dva doziranja vodom u pravom trenutku, prije cvatnje i tijekom oplodnje, kako bi se postigao vrlo dobar rezultat. Slično je i s uljanom repicom, kojoj je najvažnije osigurati vlagu nakon sjetve kako bi dobro niknula", objašnjava.

Najkritičnije je za kukuruz i soju

S druge strane, kulture poput kukuruza ili soje zahtijevaju znatno veće količine vode tijekom vegetacije. "Mi više ne sijemo kukuruz, ali kolege koji ga imaju još uvijek imaju potrebu za navodnjavanjem jer je sada u fazi nalijevanja zrna i vlaga mu je neophodna. Bez vode teško će ostvariti dobre prinose", kaže Zorić.

Razlike između pojedinih dijelova Slavonije, smatra, ovise prvenstveno o tome odakle pojedini sustavi crpe vodu. "Sve ovisi o izvorištu. Ako je zahvat dobro projektiran i ima dovoljno vode, proizvođači nemaju problema. Kod nas se pokazalo da postojeći nije dovoljno otporan na ovako ekstremno niske vodostaje", ističe.

Pričuva od 6,3 milijarde eura za spas poljoprivrede od klimatskih udara - evo što je u fokusu

Zorić godinama zagovara izgradnju velikih regionalnih sustava koji bi bili otporniji na klimatske ekstreme.

"Oni su potrebni da bi mogli funkcionirati i kada su vodostaji minimalni. Mali sustavi, koji su građeni posljednjih godina pokazali su svoje slabosti. Kad ima previše vode, površine plivaju, a kad vode nema dovoljno, ostajemo bez mogućnosti navodnjavanja", upozorava.

Kao primjer dobre prakse navodi kanal Dunav - Tisa - Dunav u Vojvodini. "On projektiran tako da se i pri najnižim vodostajima zatvaranjem ustava zadržava dovoljna količina vode u kanalima. Poljoprivrednici praktički nikada ne ostaju bez mogućnosti navodnjavanja. Istodobno se višak vode može brzo odvesti kada prijete poplave. To je primjer kako bi trebalo planirati velike sustave", smatra Zorić.

Spajić: Svi sustavi za sada funkcioniraju

Iz Hrvatskih voda poručuju kako zasad nisu zaprimili prijave o problemima u radu sustava navodnjavanja.

Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu u Hrvatskim vodama, kaže kako situacija ovisi o vrsti zahvata vode.

"Treba razlikovati sustave koji koriste bunare, one koji vodu crpe iz otvorenih vodotoka te one koji koriste akumulacije. Prema informacijama kojima raspolažemo,za sada svi oni funkcioniraju i nismo zaprimili zahtjeve korisnika koji bi upućivali na ozbiljnije probleme", kaže Spajić.

Ističe da je funkcionalan i lateralni kanal Kneževi Vinogradi - Zmajevac u Baranji, izgrađen prije desetak godina. On se sastoji od 12 propusta i 41 ustave, a omogućuje zadržavanje vode u kanalskoj mreži za navodnjavanje oko 5.000 hektara poljoprivrednih površina.

Vrijeme ne ide u prilog poljoprivrednicima

"Kada gravitacijsko upuštanje vode iz Dunava nije moguće zbog niskog vodostaja, uključuje se reverzibilna crpna stanica koja prepumpava vodu. Sustav je potpuno funkcionalan i Hrvatske vode odgovaraju na potrebe korisnika", pojašnjava Mario Spajić.

Ipak, vremenska prognoza ne ide u prilog poljoprivrednicima. Kiše nema na vidiku, a očekuju se novi toplinski valovi. "Prognoze pokazuju nastavak visokih temperatura. Vodostaj rijeke Dunav uglavnom stagnira, dok će Drava idućih nekoliko dana tek neznatno porasti, ali će i dalje ostati u području ekstremno niskih vodostaja. U sljedećih pet do sedam dana ne očekujemo značajnije promjene", kaže Spajić.

Dodaje kako uvijek postoji mogućnost naglih hidroloških promjena, no trenutačne prognoze upućuju na nastavak vrlo nepovoljnih uvjeta.

Ovogodišnja situacija ponovno je pokazala koliko je navodnjavanje postalo ključan čimbenik uspješne poljoprivredne proizvodnje. Dok pojedini dijelovi Hrvatske zahvaljujući kvalitetnim zahvatima vode još uvijek uspijevaju održati stabilnu opskrbu, drugi se već suočavaju s presušenim izvorištima i padom razine podzemnih voda.

Stručnjaci i proizvođači slažu se da će klimatske promjene dodatno povećavati pritisak na vodne resurse. Upravo zato ulaganje u suvremene, dobro projektirane sustave navodnjavanja više nije pitanje razvoja, nego nužan preduvjet opstanka poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji i ostatku Hrvatske.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Andromeda stock, Viktorija Đukić}

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor